Početna / Hronika iz Tuzlanskog Kantona / Zemire Sokoli, na radionici u Tuzli predstavila Albance – tradiciju, običaje, način života i probleme s kojima se susreću

Zemire Sokoli, na radionici u Tuzli predstavila Albance – tradiciju, običaje, način života i probleme s kojima se susreću

Poštovanje i ljudskost, prema svakom živom stvoru

Dom književnosti u Tuzli bio je domaćin radionice za srednjoškolce, koju je 22. maja 2018. godine,organiziralaFondacija „Kulturno naslijeđe bez granica u Bosni i Hercegovini“ (CHwB BiH) u sklopu projekta „NeVidljivi: kulturna prava nacionalnih manjina u BiH”. Na ovoj radionici Boris Trapara, magistar arhitekture, održao je predavanje o doprinosu nacionalnih manjina  raznolikom i bogatom naslijeđu BiH. Projekt “NeVidljivi” ima za cilj upravo ukazivanje na kulturna prava i doprinos nacionalnih manjina kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

Poslije uvodnih riječi učesnicima radionice obratila se kordinator Projekta, Aida Mia Alić koja je govorila o značaju projekta koji će biti organiziran još u četiri gradova u BiH. Zatim je   riječ data predstavnici Jevrejske zajednice Tuzla, Marini Rajner koja je govorila  o Jevrejima u BiH, ulozi u razvoju društva i doprinosu bogatom naslijeđu.

Referat ispred udruženja “Dardania” o Albanskoj nacionalnoj manjini u BiH, njihovim pravima, posebnostima i doprinosu kulturnom naslijeđu BiH, izložila je dipl.ing.teh. Zamire Sokoli, koordinator za rad sa mladima u Udruženju.

Prava albanske nacionalne manjine

  • „Albanci u BiH ostvaruju svoja prava kao i drugi građani BiH, osim što ne mogu da ostvare jedno od osnovnih ljudskih prava u pogledu političkog angažovanja za visoke državne pozicije. Međutim, nije to jedini problem, nepovoljan vizni režim između BiH i Kosova onemogućava održavanje kulturnih veza između udruženja Albanaca u BiH i na Kosovu, uskraćuje međusobne rodbinske posjeta građanima Kosova i BiH, a takođe i usporava poslovnu razmjenu između BiH i Kosova. Iako pripadnici albanske nacionalne manjine imaju pravo i mogućnost održavanja kulture i tradicije, to pravo izuzetno teško ostvaruju zbog nedostatka sredstava za djelovanje albanskih Udruženja.Svaka osoba doprinosi kulturnoj raznolikosti društva. Jedinstven folklor i tradicija, specifično znanje i jezik, zanati i materijali različitih kultura vrijedna su dobra cjelokupnog čovječanstva. Različito naslijeđe obogaćuje kvalitet naših života i doprinosi toleranciji i poštivanju različitosti“ – navela je u svom referatu Sokoli.
    edh
    Posebnosti  Albanske nacionalne manjine u BiH su brojne i vrijedne očuvanja, istakla je Sokoli, jezik, kultura, običaji, dočekivanje, besa, stari zanati….
  • Današnji albanski jezik potiče od starog Ilirskog jezika i pripada indoevropskim jezicima koji se govori u Albaniju, Kosovu, R.Makedoniji, Južnoj Srbiji takođe govore ga etnički Albanci u ostalim djelovima južnog Balkana. Albanski jezik se, govori duž istočne obale Italije i u Siciliji, na jugu Grčke kao i u Njemačkoj, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Ukraini, Turskoj, Belgiji idr. Albanski jezik predstavlja jednu granu u familiji indoevropskih jezika. Zapisi na albanskom jeziku potiču još od XV stolječa, a prva knjiga štampana je 1555.god (Meshari) Gjon Buzuki. Od tada pa do danas dobro se razvila bogata albanska književnost, koja ima dodirnih tačaka sa govornim jezikom Balkanskih naroda.“Zamire Sokoli na radionici odrzanoj u Tuzli

Zamire Sokoli i koordinator projekta Aida Mia AlicBESA – Jedna je od glavnih osobina albanskog naroda, kojom se razlikuje od ostalih naroda Balkana, bez sumnje je BESA, koja je utoku povijesti igrala značajnu ulogu u njegovom društvenom i političkom životu, ujedno je postala nerazdvojna komponenta kod svakog pojedinca.

  • „Možda ni jedna albanska riječ nije poznata tako dobro u stranoj literatri kao što je “Besa”. Svi autori koji su se bavili albanskom problematikom i koji su malo znali o principima ovog naroda, vidjeli su veoma brzo neke njihove osobine kao što su: besa, dočekivanje i čovječnost, koji su ostavili duboke utiske, zato što tako nešto nisu vidjeli kod drugih naroda.

O albanskoj Besi pisali su mnogi domaći i strani autori. Hrvatski misionar fra. Lovro Mihačević za albansku Besu  rekao ove riječi: ”Besa je jaka zakletva časna riječ, za albanca koja je svetinja. Ko ne drži besu, on ni čovjek nije, a častan nikako. Albanac prije daje život, nego da gazi datu besu, naročito ako je nekoga uzeo u zaštitu”.

Važnost i težinu Bese kod albanaca najbolje su vidjeli i doživjeli, Jevreji tokom drugog svjetskog rata,1933-1944.godine,kada Albanski narod spasio veliki broj Jevreja tokom Holokausta.  Oni nisu spasili samo lokalne Jevreje, već i sve one koji su mogli stići u Albaniju. Tragovi spašavanja Jevreja nalaze se u gradovima i selima Mitrovice, Prištine, Gnjilana, Peći, Đakovice, Skadra, Kruje, Tirane, Berata, Drača, Elbasana, Korce, Debra, Valone, Gjinokastre idr. Spisak od najmanje 3280 Jevreja koje su Albanci spašavali do kraja Drugog svjetskog rata je predato Yad Vashemu. ( Izraelski je službeni memorijalni centar posvećen žrtvama Holokausta. Osnovan je 1953. posebnim zakonom).“   Sudionici radionice
DOČEKIVANJE–

Kulturne vrijednosti su veoma važne za ljude, one su indikativne za kulturu, ličnost, identitet nacije, svaka zemlja mora očuvati, cijeniti tradiciju, norme, kulturu svoje nacije. Karakteristika za Albance i veliku vrijednost, između ostalog ima i dočekivanje, ističe Sokoli i dodaje. – „Albansko dočekivanje kao i besa je etnografski element i jedna društvena pojava u albanskom narodu koja se izražava na specifičan način,upoređujući dočekivanje drugih naroda na Balkanu. Po tradiciji, kućna vrata  Albanca otvara se u svako vrijeme, svakom ko dolazi kao gost. Dočekivanje  je ljubav i važan ideal tradicionalnog albanskog društva. Kanon određuje decidno obavezu domaćina koji dočekuje gosta i gosta koji ulazi u kuću.Od onog trenutka  kada gost dolazi u kuću i sve dok domaćin ne otprati do kraja imanja on je pod njegovom zaštitom. Koliko se poštuje gost u albanskoj sredini, najbolji je dokaz izgradnja posebnog objekta zvani “Oda”koji je namenjena upravo samo gostima, jer želja svakog domaćina je da mu se gost  osjeća udobno.  “Kuća prije što pripada Albancu, ona pripada Bogu i gostu”.

VJEROISPOVIJEST

Albanci imaju tri vjere:

  • islamsku
  • rimokatoličku
  • pravoslavnu

i nisu nikada bili opterećeni time, uvjek su živjeli u velikoj međusobnoj vjerskoj toleranciji. Vjera se mijenja, nacija i krv ne.

Kod albanaca je na snazi snažan nacionalni koncept: na prvom mjestu je albanska nacija, a onda vjera.

Na radionici u Tuzli održana je i promocija kulinarstva koje je karakteristično za albansku nacionalnu manjinu u BiH, ovu obavezu sa zadovoljstvom je prihvatio Restoran „Saranda“ Tuzla.Podjela knjiga

Nakon održane radionice u Tuzli, predsjednik Udruženja „Dardania“ Rizah Sokoli svim učesnicima podijelio je po primjerak knjige koja je štampana u povodu 10 godina od osnivanja Udruženja, knjige koja će ostati u naslijeđe budućim generacijama kao svjedočanstvo o životu Albanaca u Tuzli i BiH.

Poznati Albanci u BiH,

 fra Đerđ Fišta – Gjergj Fishta (1871. – 1940), koji je došao u BiH 1886. godine s namjerom da postane svećenik. U franjevačkim samostanima u Livnu, Kraljevoj Sutjesci i Kreševu, studirao je teologiju, filozofiju i strane jezike, talijanski, latinski i tadašnji, srpsko-hrvatski jezik.

Na Sarajevskom Univerzitetu naučnim su se radom bavili istaknuti profesori albanskog porijekla prof. dr. Hamid Dolarević (1925.-2002.), prof. dr. Ibrahim Ahmetaj, koji je napisao i knjigu „Bosanski Albanci“, Ass. Prof. Ilirijana Hadžibeqiriprva kardiohirurginja u BiH i mr. Shpresa Ramadani, novinar, pjesnik i humanista Alirizah Gashi (1945. – 1997). i dr.

Poznati Albanci : Đerđ Kastrioti Skender-beg, Osnivač Republike Turske Mustafa Kemal Ataturk porijeklom Albanac iz Bitolja, Majka Tereza (Gonxhe Bojaxhiu), Kralj Farug (Egipat) glumci Bekim Fehmiu (rođen u Sarajevu), Irena Papas, Ismail Kadare, Ana Oksa, Rita Ora i dr.

M.Č.

Check Also

Zastave kvadrat

Narodno pozorište Tuzla – 19.09.2018. god gostujuća predstava “Krleža i Zastave”

Srijeda, 19. septembar 2018. godine u 20,00 sati u okviru 18. Književnih susreta “Cum Grano ...