Početna / Zdravlje, Ljepota i Moda / Vještina komunikacija predstavlja jedan od ključnih kompetencija za razvoj zdravsvenog sistema

Vještina komunikacija predstavlja jedan od ključnih kompetencija za razvoj zdravsvenog sistema

Nekada je prava riječ, najbolji lijekPicture 10041

U Organizaciji Ljekarski komore Tuzlanskog kantona i zdravstvenih tehničara TK u Kristalnoj dvorani Hotela „Tuzla“ u Tuzli održan je simpozij „Komunikacija u zdravstvu“.

Simpozij je okupio ljekare specijaliste i medicinske tehničare, pravnike i druge koji su angažovani u zdravstvu.

Picture 10208Po riječima predsjednika Organizacionog odbora simpozija i predsjednika Ljekarske komore TK, prof.dr. Harisa Huseinovića, želja organizatora je ukazati na način i vrstu komunikacija između liječnika i pacijenta, ali i između ljekara kao kolega, jer vještina komunikacija predstavlja jedan od ključnih kompetencija za razvoj zdravstvenog sistema. Komunikacija je u novije vrijeme jako bitna, posebno na relaciji zdravstveni radnik i pacijent, zbog čega su ovakva predavanja i značajna za zaposlenike, pojasnio je prof. dr. Huseinović. Picture 10228

Simpozij je proglasila otvorenim doc,dr. Munevera Bećarević, predsjednica komisije za edukaciju Ljekarske komore, te istakla značaj komunikacije kao predmeta, koji bi trebao biti uvršten u program nastave na svim fakultetima, pa tako i na medicini.

– „Simpozij je koncipiran na jednom timskom radu, zbog toga što imamo predavanja od strane ljekara, pravnika, diplomiranih medicinskih sestara. Komunikacijake vještine su specifične u zdravstvu jer radimo sa osjetljivom populacijom“, istakao je predsjednik Komore zdravstvenih tehničara Tuzlanskog kantona Mirza Jahić, dipl. med. tehničar.

O temi komunikacija u zdravstvu održano je 12 predavanja sa aspekta zdravstvenih radnika razliučitih profila, prezentovane su teme, kao što su asertivnost, poremećaj interpersonalnih odnosa u timu, kao i upravljanje stresnim situacijama u komunikaciji sa pacijentima.

U svom predavanju, „Verbalna i neverbalna komunikacija i značaj komunikacije“ Jasmina Jašić, dr. med. spec.opšte porodične medicine je istakla: – „Svjetska zdravstvena organizacija definirala je kvalitetnu komunikaciju kao jednu od pet vještina neophodnih za zdrav i sretan život. Komunikacija liječnika i bolesnika nucleus je medicine orijentirane prema čovjeku, ne prema bolesti. U medicini je uspjeh liječenja neupitno vezan za komunikaciju zdravstvenog tima. Kao zdravstveni radnici nismo u mogućnosti birati sugovornike, kolege i bolesnike, možemo izabrati način na koji ćemo prenijeti poruku, kako bi ona postigla svoj cilj. Objektivno ne može se zaobići, a odgovarajuća komunikacija je najbolji lijek za bolesnika, razgovor sa njime, kolegama u tim i u kriznim situacijama. Bolest mijenja svakog čovjeka, pojačava osjećaj vlastite slabosti i tada bolesniku treba riječ utjehe.Picture 10071

Susret  s liječnikom i zdravstvenim osobljem, svaka njihova dobronamjerna gesta i riječ već  i sama predstavlja lijek. Hipokrat nam je prije 2.500 godina ostavio sintagmu „Prvo riječ, a potom lijek“. Danas je neophodno komuniciranje uz poštivanje etičkih principa u okviru kompletne medicinske struke i sa bolesnikom i njegovom obitelji, kolegama u kriznim situacijama. Komunikacija s bolesnikom izuzetno je važna. Bolesnik i onda kada sam vidi, da je izvan najgore neposredne opasnosti za život, želi čuti od liječnika i zdravstvenog osoblja. Nije nužno davati detaljne informacije, već uvjerljive: operacija je dobro prošla, RTG snimci nisu otkrili ništa loše, zadovoljni smo sa vašim dosadašnjim tokom oporavka“, naglasila je u svom predavanju dr. Jasmina jašić.

Sa temom „Rukovođenje sa stresom u radu sa pacijentima“, prof.dr. med.sc. Mevludin Hasanović sa Klinike za psihijatriju UKC Tuzla je obrazložio u svom predavanju:

– „Haris Selye, kanadski liječnik i znanstvenik je 1936 godine počeo upotrebljavati stres u vrlo specifičnom smislu, označavajući njime usklađeni skup tjelesne odbrane protiv štetnog podražaja bilo koje vrste, bilo iz vanjskog ili unutarnjeg ambijenta. Ranih tridesetih godina 20 stoljeća. Selye je postavio model filozofskog stresa i utvrdio kako širok raspon različitih podražaja izaziva jednake fiziološke promjene. Za podražaje koje uzrokuje stres uveo je pojam, stresori. Stres u zdravsvenih radnika, osobama kojima je dio svakodnevnog posla pružanja usluga drugima i drugim svakodnevno su izloženi djelovanjem brojnih stresora na poslu. Djelatnost zdravstvene zaštite zapošljava veliki broj zdravstvenih stručnjaka čiji radni zadaci mijenjaju dijagnostičke postupke liječenja i brigu za oboljele. Obavljanje ovih poslova može dovesti do oštećenja zdravlja pojedinim grupama zdravstvenih radnika tj, da se pojave ozljede i razvoja profesionalnih drugih hroničnih bolesti. Svaka organizacija koja želi postići i održati najbolje stanje psihičke, fizičke i socijalne dobrobiti zaposlenika, treba imati politiku i procedure koje opsežno obuvaćaju zdravlje i sigurnost. Takav način uključuje procedure regulacije stresa bazirane na potrebama same organizacije i zaposlenika“, pojasnio je prof.dr. Mevludin Hasanović , neuropsihijatar.

Duška REBIĆ

Check Also

simpozij-848x400

Održan prvi BH ljetni onkološki simpozij sa međunarodnim učešćem

Kroz palijativni tretman vratimo medicinskoj profesiji etičke i humanističke norme na stare pozicije U organizaciji ...