Početna / Hronika iz Tuzlanskog Kantona / DA BI OPSTALA UDRUŽENJA NACIONALNIH ZAJEDNICA U TUZLI PRIORITETNO TRAŽE ZAJEDNIČKI PROSTOR I MJESTO U BUDŽETU GRADA I KANTONA

DA BI OPSTALA UDRUŽENJA NACIONALNIH ZAJEDNICA U TUZLI PRIORITETNO TRAŽE ZAJEDNIČKI PROSTOR I MJESTO U BUDŽETU GRADA I KANTONA

Pokažite djelima, ne samo riječima da Vam je stalo!

/Iz novog, 177. broja “BH Glasa od 15.12.2017.god./Picture 1221

Odnos Gradske uprave prema Udruženjima nacionalnih zajednica, ili, ako ćemo upotrijebiti onaj ružan i svakako u Tuzli izraz koji nije primjeren manjina nije onakav kakav bi trebao da bude u sredini u kojoj je multietničnost najveća vrijednost i bogtstvo. Pripremajući okrugli stol pod nazivom „Multietničnost – temelj Bosne i Hercegovine“ znali smo da ima problema, da stanje nije dobro, kao što nije ni u drugim oblastima života ali smo ipak bili neprijatno iznenađeni nesrazmjerom, na jednoj strani skromnosti zahtjeva koja imaju ova udruženja i na drugoj strani nezainteresiranošću Gradske uprave da se oni riješe.

S obzirom na značaj ovih Udruženja za identitet grada Tuzle, na doprinos koji su njihovi članovi dali kroz istoriju, stariju i noviju, kao i danas u izgradnji života dostojnog čovjeka nadamo se da će ovaj tekst, kao i Zaključci sa okruglog stola, jednoglasno podržani od svih sudionika potaknuti odgovorne da sa više pažnje i razumijevanju pristupe rješavanju problema koji su izneseni.

Prostor za rad, najveći i svima zajednički problem

Najveći problem za sva udruženja, bez izuzetka je prostor u kojem bi bili smješteni, obavljali administrativne poslove, pripremali projekte, održavali radne sastanke i drugo. Troškovi zakupa i režija su na godišnjem nivou dosta veliki, često veći od podrške koju imaju iz gradskog ili Budžeta kantona s tim da sredstva mogu dobiti jedino za realizaciju projekata, na osnovu javnih poziva i onda ta sredstva ne mogu koristiti za druge namjene. Kako je broj članova realtivno mali, pomenuta sredstva teško mogu da osiguraju od članarina ili donacija pa se snalaze kako umiju, koriste privatne prostore ili plaćaju prostor od svojih primanja. Osim što se radi o velikom finansijskom opterećenju gubi se vrijeme, energija i volja za realizaciju svojih programskih aktivnosti zbog kojih su osnovani.

Udruženje građana Italijanskog porijekla „Rino Zandonai“ postalo je prepoznatljivo u Tuzli po manifestacijama koje organizuje

Rješenje postoji i vrlo je jednostavno, kaže član uprave Udruženja građana Italijanskog porijekla „Rino Zandonai“ Željko Mott navodeći primjer Grada Banja Luke koja je to riješila na zadovoljstvo svih.

Picture 1226– „Udruženja nacionalnih zajednica u Gradu Tuzla nema puno, mi izuzetno dobro sarađujemo, imamo dobre odnose tako da je rješenje po nama zajednički prostor koji bi koristili svi, kao što je to urađeno u Banja Luci. Zahtjev da nam se dodijeli jedan takav prostor već je upućen Gradskoj upravi, on je negdje „među papirima“ ali do danas ništa nije riješeno. Zajednički prostor u kojem bi odrađivali administrativne poslove, imali adresu i telefon, pripremali projekte, održavali radne sastanke i druženja svima bi puno značilo i odrazilo bi se i na aktivnosti koje realiziramo. Uprkos ovom, i drugim problemima od kojih je, kao i kod drugih problem odlaska mladih najviše izražen mi smo kao Udruženje uspjeli da organizujemo niz manifestacija po kojima smo postali prepoznatljivi u Tuzli. Projekat učenja italijanskog jezika odlično je prihvaćen od strane mladih, imamo dane italijanske kuhinje, dane italijanskog filma, razne izložbe… Sve su to manifestacije koje želimo da narednih godina podignemo na još viši nivo i tu bi nam prostor za rad bio od velike pomoći“, ističe Mott.

Dragica Tešić, bez podrške lokalne zajednice nije ugodno tražiti ni podršku matične države

Udruženje Slovenaca u Tuzli je jedno od najbolje organizovanih, osnovano je 1993. godine, tako da će naredne obilježiti značajan jubilej, 25 godina postojanja i rada. Od osnivanja su podstanari, trenutno koriste stan iz kojeg će morati odseliti sa Novom godinom tako da ponovo moraju tražiti mjesto za rad. Zajednički prostor za sva Udruženje bio bi, prema riječima predsjednice Dragice Tešić najbolje rješenje za probleme koje imaju.

Picture 1230– „Imamo, za razliku od drugih Udruženja relativno veliki broj članova, oko 300 s tim da je i kod nas to u najvećem dijelu starija populacija. Iako se u konačnici sve svodi na entuzijazam pojedinaca ulažemo puno vremena i energije u očuvanje naše kulture i jezika. Imamo školu slovenačkog jezika koju pohađa 15 djece i 10 odraslih osoba, imamo likovnu sekciju, naš hor „Slovenčice“ koji se kroz muziku bori za očuvanje jezika i slovenačke kulture. Uvijek smo ograničeni sa sredstvima, imamo podršku od Republike Slovenije ali je ta podrška iz godine u godinu sve manja. Svaki put kada apliciramo moramo prikazati i koliko iznosi podrška koju imamo od strane lokalne zajednice na osnovu čega se i oni određuju, ako je to nekih, dvije do tri hiljade KM onda ne možemo očekivati  puno jer je ipak Slovenija mala država a udruženja Slovenaca ima u cijelom svijetu. Oni očekuju da imamo podršku Grada Tuzle i da na osnovu toga odrede iznos koji će odobriti. Moramo stvoriti sistem finansiranja koji će biti namijenjen ovakvim udruženjima, na većinu javnih poziva, posebno na razini Kantona mi se kao Udruženje uopće nemamo pravo ni prijaviti. Naš je prijedlog da u Budžetu Grada Tuzle i u Budžetu kantona imamo stavku koja će biti namijenjena udruženjima nacionalnih zajednica, ili manjina što bi nam dalo sigurnost u radu i mogli bi znatno lakše planirati svoje aktivnosti. Ovako, od projekta do projekta, od javnog poziva do javnog poziva to je neizvjesno, često frustrirajuće jer za projekat koji pripremate deset dana, prikupljate dokumentaciju koja košta vi dobijete nekih 500 do 1000 KM i pitate se šta vam je to uopće trebalo. Ako se to ne riješi pitanje je, da li će i do kada naše, ali i druga Udruženja uopće ostati“.

Istorijske nepravde prema Jevrejima Tuzle nitko ne želi da ispravi?

Od svih Udruženja, trenutno u najtežem položaju je Jevrejska opština Tuzla. Predsjednica Marina Rajner, razočarana i sa sjetom kaže kako ozbiljno razmišlja o tome da opština prestane sa radom.
Ponovo je prostor za rad najveći problem

– „Jevreji su u Tuzli imali vrijednu imovinu, imali smo dvije sinagoge koje su srušene, imali smo i dva stana koja su nacionalizirana. Naš pokušaj da vratimo te stanove ili da dobijemo adekvatnu zamjenu na Sudu nije prošao tako da nam je i račun blokiran kako bi se namirili sudski troškovi i troškovi zakupa prostora koji smo u međuvremenu koristili. Sada, i kada bi nam netko uplatio određena sredstva to država odmah uzima sebi. Koristimo trenutno prostor u Hotelu „Tuzla“, plaćamo kiriju ali ozbiljno razmišljam da to odjavimo, da prestanemo sa djelovanjem pa neka se netko zapita zbog čega je to tako. Udruženje Poljaka imalo je isti problem, nije moglo da plaća kiriju i zbog toga je prestalo da postoji a da se nitko nije zapitao da li je moglo biti drugačije. Jevrejsko groblje koje je svojevrsni spomenik i pored brojnih obećanja i dalje je neuređeno, kapija sa našim simbolima je ukradena, postavljena je nova koja nema takvih simbola. Mi sami to ne možemo kvalitetno održavati, nas je 40 porodica, oko 129 članova, od kojih je svega 20 aktivnih i sa prosjekom iznad 50 godina starosti. Imali smo obećanje da će jedna od dvije srušene sinagoge biti napravljena ponovo, sumnjam da će od toga nešto biti a kako nama, s obzirom na broj ne treba veliki prostor u drugom dijelu tu bi mogle da se naprave prostorije za slična Udruženja i da to bude svojevrsni hram multietničnosti o kojoj govorimo“.

„Dardania“ ruši predrasude prama Albancima

Picture 1218Najteži posao od svih Udruženja od osnivanja imalo je Albansko – Bosansko Udruženje građana „Dardania“ Tuzla. Osim očuvanja kulture, tradicije, običaja i jezika glavni cilj je bio brisanje predrasuda koje se stvorene prema Albancima, znamo zbog čega, od koga i sa kojim ciljem. Kako ističe predsjednik Udruženja Rizah Sokoli Albanci su vrijedan narod koji nikada u svojoj istoriji nije vodio osvajačke ratove, izuzetno privržen svojoj porodici i sredini u kojoj živi. Svoj patriotizam prema BiH i Tuzli su dokazali tokom agresije kada su u velikom broju sudjelovali u jedinicama Armije BiH. Za deset godina Udruženje je uradilo puno na afirmaciji Albanskog naroda u Tuzli sa željom da budu ravnopravni dio društva, da sudjeluju u izgradnji boljeg života za sve građane. Pasivnost članstva je jedan od problema tako da je teško, ističe Sokoli opstati bez pomoći lokalne zajednica.

– „Udruženje „Dardania“ ima oko 140 članova i uradilo je puno u 10 godina svog postojanja, posebno u razbijanju predrasuda prema Albancima. Mi smo vodili, i vodimo izuzetno tešku borbu da dokažemo i pokažemo da nismo onakvi kakvim su nas predstavljali drugi koji su imali loše namjere. Tokom agresije na BiH smo dokazali koliko volimo državu u kojoj živimo, koliko želimo da budemo njezini ravnopravni građani, bez privilegija ali i da ne budemo diskrimisani. Iz mog iskustva znam da je u nekim drugim sredinama, tamo gdje su Albanci također manjina jer mi imamo tu nesreću da živimo u velikom broju u čak šest država puno bolje i jasnije definisan status nacionanih zajednica, pa tako i Albanaca. Meni je žao što nas, da tako kažem ova vlast ne zna ili ne želi da „iskoristi“ u stvaranju boljih odnosa sa državama iz kojih potičemo, da budemo most u sklapanju privrednih, kulturnih, sportskih i drugih veza. Naše, kao i druga Udruženja su jedan bogat ljudski resurs koji se može, mi to želimo staviti u funkciju ekonomskog i svakog drugog napretka“ – kazao je Sokoli.

Podrška Medžlisa Islamske zajednice Tuzla

Predstavnici Udruženja koja okupljaju nacionalne zajednice u Gradu Tuzli ne mogu sami, potrebna im je podrška i razumijevanje predstavnika tri konsitutivna naroda koji su ipak u povlaštenom položaju, ne samo zbog brojnosti nego i zbog pristupa mjestima gdje se odlučuje i gdje se donose odluke. Predstavnici Hrvata i Srba nisu se odazvali našem pozivu ali je kao netko tko može govoriti o ovim problemima iz ugla najmnogobrojnijeg naroda u Tuzli i Tuzlanskom kantonu, Bošnjaka sudionik okruglog stola bio Sifet Suljić iz Medžlisa Islamske zajednice koja je u potpunosti podržala zahtjeve i borbu koju vode Udruženja nacionalnih manjina za svoj status.

Jusić, do aprila riješit ćemo problem prostora

Na kraju okruglog stola sudionicima se obratio Nedžad Jusić, predsjednik udruženja „Euro Rom“ Tuzla, vijećnik u Gradskom vijeću i predsjednik Komisije za zaštitu prava nacionalnih manjina. Obzirom da je više nego dobro upoznat sa problemima koja imaju ova Udruženja, u prethodnih nešto više od godinu dana  koliko je u Vijeću uradio je puno da se njihov status popravi, da imaju sigurnost u svom radu te da dobiju, toliko potrebni prostor.

Picture 1231– „Prostor u kojem bi bila smještena, prostor adekvatan za rad svih udruženja bi trebao da bude osiguran u narednoj godini, prema onome što je znam to bi trebalo da bude do marta ili aprila. Imali ste i do sada obećanja o tome ali ja vjerujem da ćemo u tome ovaj put uspjeti. Jedan od mojih zahtjeva da budem dio vlasti u gradskom vijeću bio je da Udruženja imaju budžetsku stavku samo za njihov rad. Za ovu godinu imali smo i raspoređeno je 12 000 KM a toliko će da bude i naredne godine. Slažem se da taj iznos treba da bude veći, da bude 20 000 KM i to je nešto što možemo da predložimo i da pokušamo da ishodimo. To su dva pitanja koja ćemo riješiti, nakon čega ćemo se moći posvetiti nekim drugim stvarima, aktivnostima. Inače, mi kao Udruženje u prethodnih 10-tak godina nismo dobili niti jednu KM iz Budžeta sa bilo koje razine vlasti. Čak smo, prema našim procjenama 2012-te i 2013. godine u Budžete uplatili oko 250 000 KM sredstava inostranih poreskih obveznika na osnovu projekata koje smo realizirali. Kao i drugi za prostor u kojem smo smješteni plaćamo kiriju, imamo 11 stalno uposlenih i 46 osoba angažovanih po Ugovoru o djelu. Ne oslanjamo se previše ili samo na podršku države nego tražimo različite modele finansiranja naših projekata koji imaju za cilj poboljšanju statusa Roma, posebno naše djece i omadine i drago nam je da dobri projekti, projekti koji daju rezultat uvijek dobiju podršku“.

Sa malo dobre volje može se uraditi puno

Picture 1220Na kraju rasprave, sama po sebi nametnula su se tri zaključka koja su jednoglasno prihvaćena. Prvi je da se što prije iznađu prostorije, adekvatne za rad i cijenom prihvatljive za ova Udruženja kako ne bi došla u poziciju da moraju prestati sa djelovanjem. Obećanja Gradske uprave da će se to u Tuzli riješiti postoje ali je potrebno da se podrška koja postoji, osim riječima iskaže konkretno i dijelimo.

Drugi zaključak je da Udruženja trebaju imati posebne stavke u Budžetima, Grada i Kantona za finansiranje svog rada. Na taj bi način imali neophodnu sigurnost i mogli bi lakše planirati svoje programske aktivnosti. U Budžetu Grada Tuzle ta stavka postoji od ove godine, za narednu godinu je također planirana, u istom iznosu od 12 000 KM ali je zbog brojnosti Udruženja i samih aktivnosti, po mišljenju sudionika okruglog stola potrebno njezino povećanje na 20 000 KM. U Budžetu Tuzlanskog kantona stavka za finansiranje rada Udruženja koja predstavljaju tri konstitutivna naroda već postoji te bi po istom principu svoju stavku trebala da imaju, u skladu sa mogućnostima u Budžetu i Udruženja nacionalnih zajednica. Na ovaj bi način pokazali da nam je očuvanje multietničnosti u BiH, koje je u novim vremenima suočeno sa novim izazovima cilj kojem težimo, ne samo riječima nego i djelom.

Milenko ČajićHoteli-u-Tuzli-Hotel-Tehnograd

Check Also

IMG_8721

Svečana press konferencija povodom 15 godina od otvaranja slanih Panonskih jezera u Tuzli

Ključna tačka pozitivnog preokreta Početak rada prvog Panonskog jezera bio je za Tuzlu ključna tačka ...